Upoznajte Pag
Grad Pag : Povijesno –kulturno najzanimljivije mjesto otoka grad Pag pamti dugu i burnu povijest, punu uspona i padova. Arheološka istraživanja potvrđuju postojanje većeg naselja unutar trokuta Sveta Jelana- Milac- Košljun još u doba antike. U dokumentima naziv Pag se prvi puta susreće u 10 st. kada je već bio okružen zidinama, u gradu su bile izgrađene kule, samostani, trgovi…. Jedan od najznačajnijih događaja koje grad pamti je Povelja Slobodnog Kraljevskog grada koju je Bela IV podario gradu 30.03.1244.godine nakon što se vratio na prijestolje, u znak zahvale što su mu Pažani pružili utočište i pomogli mu u obrani od neprijateljske konjice koja ga je napala.
Nakon toga slijedio je brži gospodarski i kulturni razvoj. Jedna od značajnijih tragedija za grad dogodila se 23.03.1393. god kada je brojčano nadmoćnija vojska Zadra napala grad Pag sa svih strana, prodrla u njegovu unutrašnjost i nanijela mu mnogo štete, spalila mnoge građevine te pobila veliki broj stanovnika. Iste godine na Općem hrvatskom saboru u Ninu paški sudac Belota Dobrinić zalaže se za autonomiju grada; predvodi pobunu zbog čega je bio osuđen na smrt i smaknut. No njegov trud je urodio plodom te je grad Pag postao autonoman te se sve do prve polovine 15.st u Pagu se sudilo i odlučivalo na temelju „Zbornika običajnog prava“ koji je pored Vinodolskog zakonika druga takva zbirka isprava u povijesti Hrvatske.
Svoj prvi Gradski statut grad Pag je dobio 1433 godine. Do utemeljenja novog grada Paga na mjestu gdje se nalazi i danas došlo je 14.05.1443 godine. Gradnja se izvodila po arhitektonsko-urbanističkom planu koji je napravio jedan od najvećih hrvatskih graditelja Juraj Dalmatinac. U 16. St započela je gradnja solanskih magazina, skladišta, a 1792 godine grad je dobio svoju prvu gimnaziju. Čipkarsku školu je osnovao Frane Budak koji je kao gradonačelnik obnovio i pojačao vodovod, uredio gradski okoliš te pokušao uvesti opskrbu električnom energijom u grad no to je ostalo neostvareno. Početkom 20 st. dolazi do prve veće emigracije stanovništva u SAD-e i Australiju, isto tako u to vrijeme dolazi i do razvoja nove privredne grane koja je do tada bila nepoznata u gradu- turizma te grad dobiva svoj prvi turistički prospekt.Danas je grad poznat po mnogo tome a ponajviše kao grad soli, čipke, paškog sira, janjetine, soli te raznom ljekovitom bilju. Paški karneval jedan je od najstarijih u Hrvatskoj
Otok Pag : Otok Pag se nalazi pod okriljem Velebita zahvaljujući kojem cijele godine ima dotok sviježeg i čistog kontinentalnog zraka. Izgled Paga je jedna od njegovih mnogih posebnosti naime otok je vrlo dugačak, preko 60 km te vrlo uzak od 2 do 9,5 km. Dužina obale iznosi 270 km što je preko 4 puta više od dužine otoka što Pag ubraja u najrazvedenije otoke u Hrvatskoj. Površina mu iznosi 286,6 km2.Najstarije ime Paga je ono sačuvano u djelu rimskog pisca Plinija u 1.st. Cissa ( Kissa ), najvjerojatnije ilirskog podrijetla. Kasnije su Hrvati to ime pretvorili u Caska ; a istoimeno naselje i danas postoji u Paškom zaljevu. Današnje ime Pag ( otok i grad ) zbog brojnih izvora vode neki su pokušali protumačit kao izvedenicu iz grčke riječi pege , no opće je prihvaćeno mišljenje da je ime Pag nastalo iz latinske riječi pagus što znači selo.Otok Pag poznat je i kao jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu s preko 2 500 sunčanih sati godišnje. Svaka pa i malena uvala blago se spušta prema moru i ima pješčane plaže, neke fini, skoro pa kristalni pijesak. Paški zaljev dijeli se na Novaljsko-casku i Paško-dinjišku udolinu, a zapadno se nalaze Kolansko-vlašićka i Povljanska udolina.
Najviši otočki vrh je Sv. Vid visok 348 m, slijede ga vrh Kršina sa 263 m te vrh Komorovac 199 m. Na otoku su uočljive velike razlike između istočnog i zapadnog dijela otoka. Dio otoka okrenut prema kopnu je nerazveden, najčešće strm , surova izgleda, visok te ukrašen s mnoštvom grebena; taj dio otoka prekidaju uvala Stare Novalje i dugi Paški zaljev koji su ustvari potopljeni dijelovi Paško-dinjiške sinklinalne udoline. Zapadni dio otoka je znatno niži, no to ne utječe u većoj mjeri na klimatske promjene;naime prosjećna godišnja temperatura u Pagu ( JI ) i Lunu (SZ ) iznosi 15°.Posebnost i zanimljivost otoka Paga je i da on ima relativno mnogo izvora pitke vode, a brojne su i vrulje u moru. Voda uglavnom na otok stiže ispod morskog dna s velebitskih padina.
Na otoku se nalaze i tri slatkovodna močvarna jezera ; Veliko i Malo blato te Kolansko blato. Iako se klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske, blizina Velebita čini svoje pa tako mnogo utječe na biljni pokrov otoka- istočni dio otoka je zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol.No usprkos tome na otoku se zadržala autohtona šikara zimzelenog karaktera, hrast medunac, crnika, alepski bor …. Zanimljivo je da je usprkos značajnog udjela kamenjara u površini otoka poljoprivreda stoljećima imala veliki utjecaj na život otočana a sve zahvaljujući plodnoj zemlji pjeskulji. Stanovnici otoka također se bave i vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, stočarstvom…..